Edukacija medicinskih sestara kao sastavni dio reforme mentalnog zdravlja u BiH

Sažetak

Zdravstvena njega predstavlja skup teorijskih i praktičnih znanja , što čini profesiju medicinskih sestara koje svojim djelovanjem čine integralni dio sistema zdravstvene zaštite. U mentalnom zdravlju ona ima svoje posebne karakteristike, a one se temelje na posebnim potrebama i problemima osoba koje imaju mentalne probleme ili poremećaje. Međunarodna organizacija medicinskih sestara (ICN) i Evropski Komitet za sestrinstvo daju preporuku za edukaciju medicinskih sestara za uža specijalistička područja gdje spada i mentalno zdravlje. U skladu s tim, kroz reformu mentalnog u Bosni i Hercegovini provodi se edukacija medicinskih sestara iz oblasti mentalnog zdravlja. Zdravstvena njega u mentalnom zdravlju je planirana briga sa psihijatriskim djelovanjem, koja je organizirana , struktirirana, sistematična i treba da odgovori na jedinstvene potrebe svakog pojedinca. Cilj je da se pojača pacijentova briga o samom sebi i da se tako reduciraju njegovi zdravstveni problemi. Medicinska sestra u zajednici predstavlja stub sistema mentalne njege, koji je kontinuiran i orjentisan ka rehabilitaciji. Ciljevi rada su: Ukazati na značaj zdravstvene njege u mentalnom zdarvlju; Prikazati program edukacije medisinskih sestara iz oblasti mentalnog zdravlja i proces njegove implementacije. Edukacija medicinskih sestara u mentalnom zdravlju predstavlja unapređenje i nadogradnju novih znanja i vještina. U skladu sa preporukama SZO.ICN i Evropskog Komiteta za sestrinstvo, postojeći plan i program edukacije medicinskih sestara iz oblasti mentalnog zdravlja u BiH mogao bi biti osnova za funkcionisanje cijelokupnog sistema kontinuirane edukacije medicinskih sestara.

Ključne riječi: zdravstvena njega, medicinska sestra, edukacija, mentalno zdarvlje

Nastavi čitati Edukacija medicinskih sestara kao sastavni dio reforme mentalnog zdravlja u BiH

Forme obrazovanja u službi poboljšanja kvalitete zdravstvene usluge

Sažetak

Zaposlenici u zdravstvu kontinuirano učestvuju u svim formama obrazovanja, sa svrhom da stečena znanja upotrijebe u procesu poboljšanja kvalitete zdravstvene usluge. Primjena formi obrazovanja je u zdravstvenoj ustanovi prisutna kod svih učesnika zdravstvenog procesa kako medicinskih profesionalaca, nemedicinskih profesionalaca, pacijenata, tako i poslovnih suradnika. Lociranjem učesnika u procesima obrazovanja, kao i korišćenje potencijala kojima ovi zaposlenici razpolažu, te odabir legislativnog okvira koji pobliže određuje stalno, kontinuirano obrazovanje zaposlenih u zdravstvu, jeste okvir razmatranja ovoga rada.

Ključne riječi: obrazovanje, kvaliteta, zdravstvena usluga

Nastavi čitati Forme obrazovanja u službi poboljšanja kvalitete zdravstvene usluge

Suosjećanje i razumjevanje pacijenta – bioetičke dileme

Sažetak

Generalno identitet zdravstvenog radnika definisan je u relaciji sa bolesnikom kroz pomoć i podršku.
U stanju bolesti pacijenti ispoljavaju strah, napetost, nestrpljenje, patnju, izgubljenost, te zdravstveni radnici neminovno moraju da se nose sa psihološkim stanjima svojih pacijenata. U toku profesionalne selekcije i školovanja postavlja se etička dilema vezana za osobnost zdravstvenog radnika, da bi u stanju “bolesničke krize” bio ljekovit za pacijenta odnosno, da svojim ponašanjem nikako ne pojača stanje psihološkog bola i straha. Bolest kod većine pacijenata razvije visoku osjetljivost, osjećaj ugroženosti koji otvara mnogo pitanja na koje mogu dati samo profesionalci u zdravstvu. Ovakva kontaminacija snažnim
osjećanjima kod svakog pacijenta će razviti prostor za intervencije psihološkog tipa koje treba da posjeduje zdravstveni radnik. Svakodnevno umirivanje pacijenata, ulijevanje povjerenja u profesionalizam zdravstvenih usluga, empatisanje sa emocijama pacijenata su zahtijevni zadaci koji bi zdravstveni radnici trebali da obavljaju za svakog pacijenta.
Dugoročno posmatrano postavlja se etička dilema, da li i koliko zdravstveni radnik ima psihofizičkog kapaciteta da kontrolira psihološke krize “stanja bolesti”. Odnosno, etička dilema je koliko se smije u jednom profesionalnom zdravstvenom servisu izložiti zdravstveni radnik kontaminaciji “bolesničkog stanja”, ako prihvatimo da su hospitalizacije i suočavanja sa bolestima i smrću neki od najtraumatičnijih doživljaja i događaja u životu pojedinca i porodice. Etička dilema pokriva pitanje interesa zdravlja uposlenika i kvaliteta usluga jer u samom zdravstvenom servisu nema servisa koji brine o dekontaminaciji psihološkim stanjima zdravstvenih radnika. Poseban etički problem se nameće u situacijama kada je evidentano da zdravstveni rednik nema osobine empatije za stanje bolesnika i njegove porodice i ponekad u svom “profesionalizmu” napravi dodatne povrede koje će kod pacijenta i kod zdravstvenog radnika prouzrokovati određene probleme

Nastavi čitati Suosjećanje i razumjevanje pacijenta – bioetičke dileme

Iskustva nakon uvođenja porođaja u vodi na ginekološko-akušerskom odjelu Opće bolnice „Prim. Dr Abdulah Nakaš“

Sažetak

UVOD: Poznato je da zdrava porodilja, adekvatno educirana o mehanizmu porođaja može, uz preporuku ordinirajućeg ginekologa, izabrati porođaj u vodi. Prednosti porođaja u vodi su poznate, a ističe se kraće trajanje porođaja, manja bolnost, te manja traumatičnost za novorođenčad.
Imajući u vidu trend porasta operativno završenih poroda tragamo za načinom da se pacijentici ponude tzv. alternativne metode kao sto je porod u kadi, na stočicu,upotreba lopte i sl. Pošto je naša institucija od 200 godine Baby Friendly Hospital, stvorili smo uslove i za pomenute porode, te analizirali parametre kao sto su: Trajanje I porođajnog doba; Broj učinjenih epiziotomija; Apgar score novorođenčadi; praćenje komplikacija u III porođajnom dobu.
CILJEVI OVOG RADA: Smatrali smo da uvođenjem alternativnih metoda porođaja kompletiramo misiju prijatelja majki i njihove novorođenčadi, te smo od 2008. godine (august) otvorili i rađaonu sa kadom za porođaje, a od 2010. godine (januar) uveli i porođaje na stočiću. U tom smislu smo napravili, na uzorku od 60 porodilja.
REZULTATI: Rezultati ukazuju da je 75% porodilja bilo bez učinjene epiziotomije. Apgar score – bio je kod 81,8% 9/10, a 8 Apgar 15,2%, a Apgar 4 3%. Rezultati ankete ukazuju da je porod u vodi 100% opravdao očekivanja pacijentica, da su izuzetno zadovoljne prisustvom i stručnom pomoći primalje,kvalietni nadzor poroda,doprinjeli da porod u vodi bude zaista jedinstven,ugodan i nezaboravan trenutak. Prisustvo supruga prilikom poroda u vodi se takođe pokazalo kao korisno iskustvo.
DISKUSIJA: Prikazali smo podatke relativno malog broja porodilja, te uzorak nije statistički značajan, ali iskustva koja iznosimo su nam ohrabrenje da idemo dalje i da razmijenimo iskustava sa kolegicama iz centara gdje je broj ovih porođaja daleko veći.
ZAKLJUČAK: U poređenju sa kontrolnom skupinom u kojoj su žene sa tzv. „klasičnim“ porođajem imali smo statistički značajnu razliku u smislu trajanja I porođajnog doba, te zadovoljstvo pacijentica. Nismo imali niti jednu postpartalnu komplikaciju kod pacijentica i novorođenčadi porođenih u vodi.

Ključne riječi: porođaj u vodi, Apgar score, porođajna doba, epiziotomija

Nastavi čitati Iskustva nakon uvođenja porođaja u vodi na ginekološko-akušerskom odjelu Opće bolnice „Prim. Dr Abdulah Nakaš“