Kategorija: Izdanja

Kardiovaskularni komorbiditeti i metabolički sindrom kod pacijenata sa obstruktivnim sleep sindromom

SAŽETAK

Uvod: Sindrom obstruktivne apneje za vrijeme spavanja (OSAS) se javlja u otprilike 5% do 15% stanovništva. Povezan je sa povećanim rizikom za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti i metaboličkog sindroma. Zlatni standard za dijagnozu OSAS je polisomnografija. Većina štetnog učinka OSAS na kardiovaskularni sistem je reverzibilno uz liječenje.
Ciljevi istraživanja: Procijenti zastupljenost kardiovaskularnih bolesti i metaboličkog sindroma kod pacijenata sa OSAS te korelacija težine sleep apneje sa učestalošću komorbiditeta.
Materijal i metode istraživanja: Provedeno je retrospektivno istraživanje u Klinici za plućne bolesti UKC-a Tuzla u periodu od 01 januara do 30 juna 2012. Pacijentima su urađene laboratorijske pretrage, monitoring krvnog pritiska, EKG, BMI, Epworth skala pospanosti i polisomnografija.
Prema rezultatima polisomnografije, pacijenti su podijeljeni u tri podskupine prema težini OSAS: blagi (AHI 5-15), umjereni (AHI 15-30) i teški (AHI> 30).
Rezultati: U istraživanje je uključeno 49 pacijenata: muškaraca 40 (81,6%) i žena 9 (18,4%). Najveća zastupljenost 24 (49%) je bila u dobi od 50-59 god. Sa blagim poremećajem OSAS bilo je 8 (16,3%), sa umjerenim 29(59,2%) i sa teškim 12(24,5%). U 25(51%) zabilježena je hipertenzija, u 10(20%) diabetes mellitus, u 19(38,8%) dislipidemija u 22(44,9%) pacijenata metabolički sindrom.
Zaključci: Dokazali smo povezanost između stadija OSAS i zastupljenosti komorbiditeta i zaključili da na ovu bolest treba misliti u svih adipoznih bolesnika, koji hrču u snu, danju pospani, koji imaju jednu od nabrojenih kardiovaskularnih i metaboličkih bolesti. Rano prepoznavanje i adekvatno liječenje će značajno smanjiti kardiovaskularni morbiditet i mortalitet.

Ključne rijeći: OSAS, Hipertenzija, Metabolički sindrom, Diabetes mellitus

Nastavi čitati Kardiovaskularni komorbiditeti i metabolički sindrom kod pacijenata sa obstruktivnim sleep sindromom

Model mjera sekundarne prevencije kod kardiovaskularnih oboljenja

SAŽETAK

Uvod: Prema podacima SZO, kardiovaskularne bolesti ostaju najčešći uzrok smrtnih slučajeva širom svijeta. Mada su tokom zadnje dvije decenije stope kardiovaskularnog mortaliteta opale u mnogim razvijenim zemljama, one su porasle zapanjujućom brzinom u zemljama sa niskim i srednjim nivoom prihoda.Pojam sekundarna prevencija odnosi se na sveukupnost mjera i načina liječenja koji se poduzimaju da se spriječi pojava kardiovaskularnih događaja u bolesnika koji već od ranije imaju dokazanu kardiovaskularnu bolest (koronarnu bolest, preživjeli su infarkt miokarda, imaju dokazane arterosklerotičke promjene perifernih arterija i sl.).
Sekundarna prevencija usmjerena je ka reduciranju broja utvrđenih slučajeva poremećaja zdravlja ili bolesti u stanovništvu (prevalencija) putem ranog otkrivanja bolesti u fazi kada se na ishod zdravlja može djelovati korištenjem tehnika nadzora faktora rizika i otkrivanje neprepoznatljivih poremećaja zdravlja u predsimptomskoj fazi bolesti.
Ciljevi istraživanja: 1. Ispitati znanje, stav i praksu pacijenata sa kardivaskularnim oboljenjima o kardiovaskularnim oboljenjima, 2. Izraditi model mjera sekundarne prevencije kardiovaskularnih oboljenja sa aspekta sestrinstva
Materijal i metode istraživanja: U radu će se koristiti podaci prikupljeni anketiranjem 100 hospitaliziranih pacijenata (50 žena različite životne dobi i 50 muškaraca različite životne dobi) na osnovu upitnika za ocjenu znanja, stavova i prakse u odnosu na kardiovaskularne bolesti. U retrospektivnoj studiji analizirat će se svi dobijeni odgovori iz upitnika za ocjenu znanja, stavova i prakse u odnosu na kardiovaskularne bolesti.
Anketnim istraživanjem biće ocjenjeno znanje, stav i praksa pacijenata oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, a anketom će biti obuhvaćen podjednak broj muškaraca i žena različitih starosnih dobi.
Rezultati istraživanja: muškarci podložniji oboljevanju između 55 i 64 godine, a žene preko 65 godina; Kada su prehrambene navike u pitanju čak 63% ispitanika preskače jedan ili više obroka u toku dana, a 54% njih ima prvi obrok između 7 i 9 h i većinom su to porodični, radno aktivni ljudi i poljoprivrednici. Većina pacijenata zadnji obrok konzumira poslije 19h, a sve prethodno nas dovodi do zaključka da većina ispitanika ima nezdrave prehrambene navike.
Od ukupnog broja ispitanika, 81% žena i 70% muškaraca ne puši, iako je znatan broj njih nekada bilo ovisan o duvanu.
Zaključci: Strategija za čitavo stanovništvo bi trebala biti prestanak pušenja, povećanje tjelesne aktivnosti i zdrava prehrana. U mjerama bi trebalo istaći potrebu informisanja, educiranja i potsticanja stanovništva na prihvatanje zdravijeg načina života i mijenjanje štetnih navika za zdravlje. Razviti savjetovališta za sekundarnu prevenciju kardiovaskularnih oboljenja.

Ključne riječi: kardiovaskularne bolesti, sekundarna prevencija, stilovi života, strategije prevencije.

Nastavi čitati Model mjera sekundarne prevencije kod kardiovaskularnih oboljenja

Specijalni testovi u procjeni cervikalnog i lumbalnog bolnog sindroma

SAŽETAK

Bol je glavni simptom cervikalnog i lumbalnog bolnog sindroma. Bol u vratu i leđima ima uticaj na fizičku i psihičku funkciju i može se negativno odraziti na obavljanje svakodnevnih životnih aktivnosti u smislu ograničenja funkcionalne pokretljivosti, što utiče na kvalitetu života i dovodi do onesposobljenja. Za kvantifikaciju onesposobljenja koriste se specijalni testovi. Ovi testovi su struktuirani upitnici, sa određenim kriterijima za interpretaciju rezultata. Služe za početnu evaluaciju onesposobljenja pacijenta, kao i evaluaciju rezultata terapije. Specijalni testovi u upotrebi moraju ispunjavati određene kriterije. Osnovni kriteriji su pouzdanost, validnost, osjetljivost i konzistentnost. Za procjenu cervikalnog bolnog sindroma najčešće se koriste specijalni dijagnostički testovi indeks cervikalnog onesposobljenja (Cervical Spine Score – CSS) i Northwick Park test za bol u vratu (The Northwick Park Neck Pain Questionnaire – NPQ). Za procjenu lumbalnog bolnog sindroma najviše se koriste Oswestry indeks onesposobljenja (The Oswestry Disability Index – ODI) i Roland-Morris upitnik (The Roland-Morris Disability Questionnaire – RMDQ). Cilj rada je evaluacija tačnosti, pouzdanosti i dijagnostičkog značaja specijalnih testova koji se koriste u procjeni cervikalnog i lumbalnog bolnog sindroma.

Specijalni testovi imaju veliku vrijednost u postavljanju kliničke dijagnoze i evaluacije tretmana. Lako se izvode, nemaju dodatne troškove poput drugih dijagnostičkih metoda i daju objektivnu ocjenu stanja pacijenta.

Ključne riječi: specijalni testovi, bol u vratu, bol u leđima.

Nastavi čitati Specijalni testovi u procjeni cervikalnog i lumbalnog bolnog sindroma

Analiza periodičnih pregleda pacijenata oboljelih od šećerne bolesti u savjetovalištu Doma zdravlja Travnik

SAŽETAK

Šećerna bolest – dijabetes mellitus je stanje povišene koncentracije glukoze u krvi odnosno hronične hiperglikemije. Dijabetes mellitus je metabolički poremećaj i jedna od najčešćih endokrinoloških bolesti savremenog načina života za koji se uglavnom vežu i najkznačajniji riziko-faktori.Razrada osnovnih karakteristika šećerne bolesti u ovom radu obuhvata raspravu o analizi periodičnih pregleda lica oboljelih od dijabetesa, pojmu šećerne bolesti – dijabetes te o tome šta je svrha i cilj analize pregleda i ulozi savjetovališta u Domu zdravlja Travnik.Savjetovalište kao institucija je važno zbog same sigurnosti koje pruža dijabetičarima, jer su im tu dostupne sve informacije vezane za njihovu bolest kao i edukacija o korištenju insulina, stalni nadzor šećera u krvi i mokraći, mogućnost spriječavanja nastanka komplikacija redovnim kontrolama, te savjeti o higijensko dijetetskom režimu.Analiza periodičnih pregleda lica oboljelih od šećerne bolesti u savjetovalištu Doma zdravlja Travnik jasno ukazuje na potrebu sagledavanja aktivnosti svih aktera kao i relevantnih procesa u konteksu postojanja jedinstvenog sistema (modela) pružanja medisinskih usluga oboljelima od dijabetesa.
Ovaj sistem (model) obuhvata mjesto i ulogu Ministarstva zdravstva, Zavoda za zdravstveno osiguranje, Zavoda za javno zdravstvo, Domove zdravlja, zdravstvene radnike i same pacijente.

Ključne riječi: dijabetes mellitus, riziko faktori, savjetovalište.

Nastavi čitati Analiza periodičnih pregleda pacijenata oboljelih od šećerne bolesti u savjetovalištu Doma zdravlja Travnik