Kategorija: Izdanja

Prelomi kuka i natkoljenice kod osoba treće životne dobi

SAŽETAK

Uvod: Prelomi proksimalnog dijela femura (kuka) smatraju se jednim od najozbiljnijih preloma koji su vezani sa starenjem i osteoporozom i oni danas predstavljaju značajan uzrok morbiditeta i mortaliteta u starijoj populaciji. Padovi su jedan od glavnih uzroka za nastanak preloma kuka i natkoljenice. Pad se može definisati i kao nemogućnost dijela posturalnih mehanizama da održe uspravan položaj tijela u okolnostima spoljnih i unutrašnjih uticaja koji izazivaju neravnotežu.Padovi su prvi uzrok iznenadne smrti u osoba iznad 75 godina. Oko 70% padova starih ljudi završava frakturom kosti, najčešće kuka.
Ciljevi istraživanja: 1.Odrediti faktore rizika za nastanak padova kod osoba treće životne dobi sa prelomom kuka i nadkoljenice; 2. Dati preporuke za prevenciju padova i za menadžment osteoporoze kod starijih osoba.
Metode istraživanja: Istaživanje je izvršeno na Klinici za ortopediju i traumatologiju Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla (UKC-a Tuzla). U istraživanju je obuhvaćeno 30 pacijenata dobi od 65 godina i više, koji su bili hospitalizirani u Klinici za ortopediju i traumatologiju UKC-a Tuzla, zbog preloma kuka i natkoljenice. U radu je korištena retrospektivno-prospektivna studija izvršena u periodu od juna 2009.godine do decembra 2009.godine.
Rezultati istraživanja: Najviše pacijenata bilo je u dobnoj skupini od 65-74 godina. Osobe ženskog spola su bile statistički značajno zastupljenije u ispitivanom uzorku.
Najćešći uzrok koji je prethodio padu bila je kratkotrajna vrtoglavica, u 20 % slučajeva (6/30), zatim faktor okoline (,,zapeo sam,poskliznuo se itd) u 10 % slučajeva (3/30). Osteoporoza je bila prisutna u 97% (27/30) ispitanika treće životne dobi koji su imali prelom kuka i natkoljenice
Zaključci: U našoj studiji najveći broj ispitanika sa prelomom kuka koji su zahtijevali hospitalizaciju bio je u dobnoj skupini od 65-74 godine i iznosio je 16 pacijenata.
Prosječna starosna dob ispitanika bila je 75 god, i bila je niža što se može dijelom objasniti nižom prosječnom dobi života u Bosni i Hercegovini. Pacijenti u dobnim skupinama iznad 75 godina rjeđe se javljaju ljekaru i pretpostavljamo da jedan dio njih preboli frakturu u kućnim uslovima.

Ključne riječi: frakture, stare osobe, rizici, padovi, prevencija

Nastavi čitati Prelomi kuka i natkoljenice kod osoba treće životne dobi

Intenzivna njega u kući – prikaz slučaja

SAŽETAK

Uvod: U današnjem vremenu kada zdravstveni sektor nema osnova za dugotrajnu hospitalizaciju i brigu za pacijentima koji trebaju doživotnu njegu intenzivna njega u kući postaje novo područje kome treba posvetiti više pažnje. Intenzivna njega pred porodicu postavlja znatne izazove kako izazove za pronalaskom adekvatnih i kompetentnih osoba koje prakticiraju intenzivnu njegu, nabavku specijalne medicinske opreme i lijekova, tako i finansijska ograničenja za provedbu istih.
Cilj rada: Prikaz slučaja pacijentice S.A. sa dijagnozom: Dg. Quadriplegia (sensomotoria completa), Tracheostomia inferior facta aa II, Gastrostomia facta aa II. Pacijentica Na mehaničkoj respiratornoj podršci.
Prikaz slučaja: Aktivnosti zdravstvene intenzivne njege u kući, prevencija kućnih/nozokomijalnih infekcija, kontrola i nadzor nad vitalnim funkcijama, prevencija rizika u zdravstvenoj njezi. U radu će se prikazati holistički pristupi pacijentici, te protokoli rada u 24h njezi.
Zaključak: Intenzivnu njegu u kućnim uslovima mogu pružati isključivo dobro educirane medicinske sestre, sestre spremne za timski rad, savjesne, strpljive, odlučne, etične, te medicinske sestre koje treba da se kontinuirano educiraju.

Ključne riječi: intenzivna njega, pacijentica, mehanička ventilacija, protokoli, infekcije.

Nastavi čitati Intenzivna njega u kući – prikaz slučaja

Funkcionalna pomagala u rehabilitaciji kod djece i odraslih

SAŽETAK

Uvod: Sredstva i sistemi savremene sofisticirane tehnologije imaju veoma značajnu ulogu kako bi se i pored znatno redukovanih funkcionalnih sposobnosti, osobi s onesposobljenjem omogućila što veća samostalnost u aktivnostima svakodnevnog života, pružile mnogo veće mogućnosti u učenju i razvijanju funkcionalnih sposobnosti, steklo određeno obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje određenih radnih aktivnosti. Mobilnost je važna za djelatnost, učešće i samozadovoljnost. Smanjuje ovisnost o starateljima i okolišu. Ortopedska, odnosno funkcionalna pomagala imaju zadatak da uspostave ili poprave funkciju kod određenih oštećenja lokomotornog sistema. Ortopedska pomagala se dijele na: terapijska pomagala, pomagala za kretanje, pomagala u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, pomagala i tehničke olakšice u kući i na radnom mjestu.
Cilj rada: Opisati razna funkcionalna pomagala i objasniti njihovu svrhu i ulogu kao i prikazati njihovu funkcionalnost kod djece i odraslih kod različitih oboljenja.
Zaključci: Kvaliteta prevencija zavisi od ortopedskih i sanitarnih pomagala što znatno smanjuje mogućnost pojave bolesti. Prevencija ublažava razne posljedice. Potrebno je preventivno djelovati da se izbjegnu teže komplikacije koje zahtijevaju liječenje. One su za pacijenta dugotrajne i bolne, a skupe za državu. Ne mogu se ostvariti osnovna ljudska prava na normalan život, edukaciju, zapošljavanje, druženje i porodicu bez maksimalne psiho-fizičke pripremljenosti. Preduslov za to su ortopedska i druga pomagala i sanitarne sprave.

Ključne riječi: funkcionalna pomagala, djeca, odrasli

Nastavi čitati Funkcionalna pomagala u rehabilitaciji kod djece i odraslih

Mobing na radu, posljedice po zdravlje i radnu aktivnost

SAŽETAK

Historija ljudskih zajednica puna je pojava ponižavanja, maltretiranja, terorisanja i zlostavljanja. Mobing po svojoj suštini, također, pripada ovim pojavama, ali je specifičan po tome što se isključivo vezuje za radnu sredinu. Mobing je patološka komunikacija na radnom mjestu koju sistematski upućuje jedna ili više osoba, uglavnom, ka jednoj osobi koja je izložena psihičkom zlostavljanju, te stavljena u bezizlaznu situaciju gdje je zadržana sredstvima konstantnih aktivnosti mobinga. Mobing predstavlja vid poremećaja u međuljudskim odnosima na radu, bez opravdanog razloga i smisla, i koja donosi negativne posljedice pojedincu nad kojim se provodi, ali i na porodicu na koju se prenosi njegov uticaj, ustanovu u kojoj je prisutan, i širu socijalnu zajednicu. Poznato je da je posao s ljudima najsloženiji i predstavlja značajan izvor stresa. U brizi za mentalno zdravlje zaposlenika, a osobito vrlo stresnih zanimanja kao što su profesije u zdravstvu, pravosuđu, policiji i sl., nisu luksuz već profesionalna obaveza. U organizaciji koja se brine o svojim zaposlenicima, istaknuto mjesto treba imati sustavno planiranje i provođenje organizacijskih mjera za sprečavanje mobinga i smanjivanje radnog stresa.

Ključne riječi: mobing, zdravlje, radna aktivnost

Nastavi čitati Mobing na radu, posljedice po zdravlje i radnu aktivnost