Kategorija: Izdanja

PACU – monitoring i sestrinska dokumentacije

SAŽETAK

Post-anesthesia care unit (skr. PACU) ili jedinica za poslije-anestezijsku skrb je bitan dio zdravstvene ustanove, smještena najčešće u samom operacijskom bloku ili u neposrednoj blizini. Osmišljena je za osiguravanje adekvatne skrbi za pacijente koji se oporavljaju od anestezije. Zato se još naziva i SOBA ZA OPORAVAK ili RECOVERY ROOM.

Osnovna namjena sobe za oprovak jeste: monitoriranje pacijenata (EKG, saturacija, krvni tlak), praćenje bola, poslije anestezijskih komplikacija (mučnina, povraćanje, drhtavica i sl).

Cijeli proces boravka pacijenta u sobi za oporavak se dokumentira u sestrinsku dokumentaciju koja je od posebne važnosti kako za nastavak njege, tako i za pomoć ordinirajućim ljekarima u daljem tretmanu.

Recovery room u OB Dubrovnik započeo je sa radom 2003.godine. Kapacitet jedinice iznosi četiri ležeća mjesta sa svom potrebnom opremom i monitoringom. Svakodnevno u PACU djelatnost obavljaju dva anesteziološka tehničara, a godišnje prosječno leži više od 3000 pacijenata.

Cilj ovog rada je da se ukaže na važnost jedinice za poslije-anestezijsku skrb, kao i da se pobliže  objasni njena svrha, djelatnost kao i komplikacije s kojima se srećemo u radu u toj jedinici.

Soba za oporavak predstavlja visokospecifični bolnički prostor koji zahtjeva stručno, savjesno i etično zdravstveno osoblje.

Ključne riječi: PACU, monitoring, pacijenti, osoblje, sestrinska dokumentacija Nastavi čitati PACU – monitoring i sestrinska dokumentacije

Izdavanje krvnih pripravaka za kirurgiju, kardiokirurgiju i jedinicu intenzivnog liječenja Sveučilišne Kliničke bolnice Mostar u periodu od 2010-2013.g.

SAŽETAK

UVOD: Krvni pripravci su lijekovi dobiveni od ljudske krvi, a namijenjeni su sprečavanju odnosno liječenju različitih bolesti. Priprava krvnih pripravaka zasniva se na činjenici da se pojedini sastojci krvi razlikuju u specifičnoj težini. Fizikalnim postupcima najčešće diferencijalnim centrifugiranjem, sastojci krvi se odvajaju na način da teži padaju na dno vrećice a ostali u slojevima naliježu na njih ovisno o specifičnoj težini. Odluke o transfuziji trebaju se zasnivati na kliničkoj procjeni bolesnika i rezultatima laboratorijskih pretraga. Ne postoje apsolutne indikacije, a malo je kontraindikacija za transfuziju krvi.

CILJ: Prikazati broj izdanih krvnih pripravaka za kirurgiju,kardiokirurgiju i JIL u periodu 2010 – 2013 god u odnosu na ukupan broj izdanih krvnih pripravaka za ispitivani period.

METODE: Izvršena je retrospektivno deskriptivna analiza izdane krvi i krvnih pripravaka u periodu 2010-2013.g.  U studiji su korišteni Bolnički protokoli izdane krvi i krvnih pripravaka.

REZULTATI:  U  2010 godini izdata su 9792 krvna pripravka na 42 odjela/klinika SKB Mostar od toga na kardiokirurgiju, kirurgiju, JIL izdato 6429 / 65 % krvnih pripravka u odnosu na druge odjel/klinike SKB Mostar ;  u 2011 god izdato je 11568  krvnih pripravaka od toga 7382 / 64 % na ispitivane odjele/klinike odnosu na druge odjel/klinike SKB Mostar;  u 2012 god izdato je 12894 krvna pripravka od toga 7455/57% na ispitivane odjel/klinike odnosu na druge odjel/klinike SKB Mostar ; u  2013 god izdato  je 13825 krvnih pripravaka od toga 7453/54% na ispitivane odjele/ klinike u odnosu na druge odjel/klinike SKB Mostar.

ZAKLJUČAK:  Iz prikazanih rezultata vidljivo je da su kardiokirurgija, kirurgija i JIL najveći potrošači krvnih pripravaka odnosu na druge odjel/klinike SKB Mostar. Od ukupno svih proizvedenih krvnih pripravaka u Transfuzijskom centru SKB Mostar više od polovine izda se na ispitivane odjele.

 Ključne riječi: krv, krvni pripravci, transufuzija, JIL, kirurgija, kardiokirurgija Nastavi čitati Izdavanje krvnih pripravaka za kirurgiju, kardiokirurgiju i jedinicu intenzivnog liječenja Sveučilišne Kliničke bolnice Mostar u periodu od 2010-2013.g.

Pratnja vitalno ugorženog pacijenta

SAŽETAK

U svakodnevnoj praksi anestetičara javlja se  potreba za pratnjom vitalno ugroženih pacijenata. Bilo da se radi o pratnji pacijenta u ustanove višeg ranga ili da se radi o pratnji pacijenta unutar same  ustanove, anestetičar preuzima  veliki dio odgovornosti a ujedno se susreće sa raznim problemima, kako medicinske tako i nemedicinske prirode. U ovom radu će se kroz prikaz slučaja, statističke podatke i procedure prikazati način rada, a sa osvrtom na problematiku s kojom se anestetičar svakdnevno susreće,  u toku transporta vitalno ugroženog pacijenta.

Ključne riječi:  anestetičar, pratnja pacijenta, problematika, statistički podaci, procedure, studija slučaja Nastavi čitati Pratnja vitalno ugorženog pacijenta

Sestrinske procedure za izvođenje bronhoskopije u jedinici intenzivnog liječenja

SAŽETAK

Bronhoskopija je direktno posmatranje dušika i bronhija koja se vrši sa tankim i fleksibilnim instrumentom-bronhoskopom. Danas se fiberbronhoskopija primjenjuje u u drugim medicinskim disciplinama te se njome koriste lječnici u jedinicama intezivnog  liječenja. Vitalno ugroženom bolesniku, pacijentu u JIL-u,kome su vitalne funkcije znatno kompromitirane patološkim zbivanjem u jednom organskom sustavu,ili u više njih,uz često zahvaćen i respiracijski sustav,potreban je kontinuiran nadzor. Jednostavnost rukovanja fiberbrohoskopom omogućuje laganu i sigurnu primjenu samog postupka uz postelju bolesniku.

Bronhoskopija koja se primjenjuje u JIL-u,koristi se za toaletu dišnih puteva i u svrhu dijagnostičke pretrage za mikrobiološki pregled. Sam mikrobiološki nalaz ,aspirat-bronha  je važniji, od uzimanja briseva kod dugoležećih bolesnika. Sekret koji se stvara u dišnom sistemu može se taložiti u donjim segmentima te pogodovati kao idealan medij za razvoj patogenih bakterija

U radu će biti prikazane sestrinske procedure prilikom pripreme za izvođenje bronhoskopije, te procedure koje se vrše nakon završene intervencije.

Ključne riječi: bronhoskopija, JIL, procedure, asepsa, antisepsa, bronhoskop Nastavi čitati Sestrinske procedure za izvođenje bronhoskopije u jedinici intenzivnog liječenja