Sažetak
Čovjek je veoma složeno biće. Ne samo prirodno, niti je primarno duhovno, niti primarno kulturno ili društveno i moralno.
Kakav je odraz liječnikova i lika zdravstvenih radnika intenzivne i opće medicine danas u svijetu savremene medicine, razuđene na pojedine uske specijalnosti u ogledalu Etike Skrbi? Da li se dovoljno razmišlja o tome kako liječnik izgleda u očima onoga koji mu je povjeren da skrbi o njemu? Postoji li uopće ta dimenzija i pojam odraza u mnoštvu “imagine” tehnika?
Čovjek je rezultat uzajamnosti, uzajamnih međusobnih reakcija prirodnih tjelesnih, duševnih, duhovnih, kulturnih i društvenih načela na njegovim generičkim temeljima.Jedan od najkompleksnijih pojmova u filozofiji je pojam života. Kako pomoći emocionalno i društveno onima koji boluju? Teološko-filozofska naglašavanja skrbi kao izvorne ljudske osobine koja zahtijeva individualni pristup svakom čovjeku snažno podupiru psihološka nastojanja da se o osjećajima bolesnih ljudi govori, piše i brine u medicini.
“Mit o skrbi “ rimskog zapisivača mitova Hygina ( 2. st. p.Krista), upozorava medicinu na ovaj pojam, koji nalazimo u latinskoj literaturi, a daju mu se različita značenja: od brige, neprilike, poteškoće, tegobe, nemira, bojazni; do dobrote, blagostanja i blagonaklonosti za druge, odanosti, požrtvovanosti, privrženosti.Prenesen u područje medicine, mit upozorava na potrebu i obavezu za brigom o ljudskom životu.Posebna je poruka koja upozorava svse zdravstvene djelatnike je SKRB- CURA započela oblikovati ljudsko biće, da mu je Jupiter udahnuo život, ali da je Saturn odlučio, budući da ga je Skrb prva oblikovala, da ga ona ima uza se i drži ga tako dugo dok živi. Budući da se dugo raspravljalo o njegovu imenu, odlučeno je da se zove HOMO, jer je napravljen iz humusa.
Koliko je ovo upozorenje dato medicini, doprinijelo ili doprinosi shvaćanju važnosti osobnih vrijednosti, misli, emocija, doživljaja, potreba i prava bolesne osobe? Imena filozofa Sorena Kierkegaarda i Martina Heideggera vezana su za humanističku psihologiju koja se zalaže za proučavanje i razumjevanje različitih psiholoških stanja koja prate čovjeka u stanju bolesti.
U srednjem vijeku smrt je bila česta tema i svakodnevnoga, i religioznoga, i literarnog i likovnog života. Razvojem medicine i njezinih tehničkih pomagala smrt i patnja su se sve dalje odgađale i odmicale iz središta ne samo medicinske, nego općenito čovjekove pažnje. Tehnologija je omogućila stvari koje pacijent ne mora željeti. Ona je promjenila samu prirodu umiranja od događaja do procesa.
“Nemoj me izbjegavati! Budi onaj koji voli. Dodirni me. Jednostavni stisak ruke može mi kazati da ti je do mene stalo i ja se neću osjećati tako osamljen. Upamti da, bez obzira na to kako se osjećam ili kako izgledam, ja sam iznutra još uvijek JA.”- samo su neke od poruka oboljelih.
Druge profesije i druge znanosti, prvenstveno humanističke, njihov govor,objašnjenja, metodi nude medicini i njenim djelatnicima opterećenim tenzijama, ljudskim patnjama, nadama, gnjevom, iskušenjima, te međusobnim rivalstvom i kompeticijom, elemente Skrbi i Etike Skrbi kao vodiče pomoću kojih se liječnik i njegovi saradnici mogu snaći i biti sigurniji u odnosu prema pacijentu.
Nastavi čitati Etički aspekti partnerstva sa pacijentima
Poštovana doktorice Biloš,