Autor: Rauché

Uticaj promotivno-preventivnih aktivnosti na ishod bolesti terminalno oboljelih

Sažetak

Palijativna skrb je sveobuhvatna (zdravstvena, psihološka, socijalna i duhovna) skrb s ciljem pružanja potrebne njege bolesnicima s neizlječivom bolešću koja značajno skraćuje životni vijek. Nastoji se ublažiti bol i podići kvaliteta života bolesnika neizlječivih ili složenih bolesti. Osnivač pokreta palijativne skrbi je Engleskinja Cicely Saunders1967. godine. Ona je nastojala omogućiti neizlječivim bolesnicima da umru u što udobnijim uvjetima.
Cilj palijativne skrbi je smanjiti bol i neugodne simptome bolesti kako bi bolesnik koji je u posljednjim stadijima neizlječivih bolesti ili ima kroničnu tešku bolest,imao kvalitetniji ostatak života. Zajedno surađuju liječnici, farmaceuti, socijalni radnici, medicinske sestre i volonteri s obitelji pacijenata.Palijativna skrb odvija se u centrima za njegu,bolnicama i u liječenju kod kuće.Palijativnom medicinom nastoji se pomoći bolesniku na tjelesnom,duševnom i duhovnom planu.
Najčešće se radi o oboljelima od karcinoma .Palijativna medicina u suprotnosti je s eutanazijom i asistiranim samoubojstvom. Nastoji se pomoći bolesniku, da živi što kvalitetnije i sa što manje boli do njegove prirodne smrti. “Ako bolesnik traži da ga se ubije, podbacili smo u pružanju njege“( Cicely Saunders).
Svrha rada dovodi do saznanja visokog procenta manifesnog razvoja palijativnih oboljenja,komplikacija i poremečaja uz gubitak prethodne fizičke sposobnosti sa uznapredovanosti bolesti u bar dvije oblasti ( komplikacije i psihofizički disbalans).
Problem oboljenja i njegove progresije ukazuje na vodeća onkološka oboljenja koja dovode do smrti kao posljedica komplikacija neadekvatno primjenjenom zdravstvenom njegom, te je vodeći uzrok invaliditeta. U jednoj trećini slučajeva komplikacije završavaju smrću, druga trećina bolesnika postaju teški invalidi, dok trećina zadovoljavajuće spriječava progresiju oboljenja uz prolongiranje komplikacija.
Prema saopštenju Svjetske zdravstvene organizacije karcinomi su jedan od vodećih oboljenja ljudi širom svijeta. To je jedno od najčešćih hroničnih nezaraznih oboljenja.
Čimbenici rizika su: dob, spol, rasa, naslijeđe,uticaj spoljnjih faktora, stres,neadekvatni stilovi života i nezdrava prehrana.

Ključne riječi: palijativna njega, karcinom, hospicij, bol, eutanazija

Nastavi čitati Uticaj promotivno-preventivnih aktivnosti na ishod bolesti terminalno oboljelih

Informirani pristanak za medicinsko dijagnostičke i terapijske procedure

Uvod

Kroz sva minula razdoblja do danas medicina je uvelike napredovala. Lječnici su oduvijek nastojali da nove mogućnosti dijagnostike i skrbi za pacijente ne budu proturječne s opće prihvaćenim etičkim načelima.U današnje doba u medicinskim odlukama sudjeluju i teolozi, filozofi, pravnici, socijalni radnici i drugi. Razlog tome je što je tradicionalna medicinska etika koja se temelji na na Hipokratovoj zakletvi postala nedostatna da rješava nove probleme i pitanja koja su nastala razvojem tehnike i znanosti uopće. Uvidjelo se da stvaranje pravila u odnsu između liječnika i pacijenta ne može biti isključivo u nadležnosti medicine. Svaka medicinska odluka sadrži u sebi medicinsku i moralnu komponentu.Prva je vezana za primjenu medicinskih znanosti,a druga zahtijeva da primjenjeno medicinsko dostignuće ili postupak budu moralno opravdani.Postoje razni modeli za tzv. Bioetičku edukaciju,a posebno se obraća pozornost na prava pacijenata,na pravo izbora, pravo porodice da sudjeluje u etičkom odlučivanja pacijenta, prava fetusa, itd. Kao što je pristup etičkim pitanjima u medicini postao interdisciplinaran, tako i odluka o liječenju pacijenta nije više prepuštena doktorima, već je u to uključen i sam pacijent, jer pacijent ima danas pravo odlučivanja o sebi isvom zdravlju, o prihvaćanju ili neprihvaćanju medicinskog postupka.To isto pravo imaju i pacijenti tj. bolesnici koji su uključeni u biomedicinska istraživanja.

Nastavi čitati Informirani pristanak za medicinsko dijagnostičke i terapijske procedure

Petodnevni program odvikavanja od pušenja

Sažetak

Uvod: Na pušenje treba gledati kao na veliku svetsku epidemiju, koja izaziva mnoge ozbiljne bolesti stvara mnoge zdravstvene probleme i opterećuje zdravstvene fondove. Duvanski dim utiče ne samo na samog korisnika već i pasivno pušenje kod nepušača koji borave u zadimljenom prostoru nosi rizik za nastanak mnogih bolesti. Rad na zdravstvenom vaspitanju i promociji zdravih stilova života sve više dobija na značaju pa se sve više otvaraju škole i savetovališta za odvikavanje od pušenja. U Domu zdravlja“Novi Sad“od 1984.godine radi Savetovalište za odvikavanje od pušenja po Petodnevnom grupnom programu autora: E.J. Fokenbergu i dr med. Makfarland (Vašington,USA). Opservira se ponašanje pušača, deskriptivno izlažu problemi koje nosi pušenje. Promene starog pušačkog ponašanja, usvajanje nepušenja i zdravog načina života. Terapija se primenjuje po tehničkim pravilima i isključuje subjektivnost.
Cilj: Ispitati pušačke navike kod pacijenata koji su uključeni u proces odvikavanja od pušenja duhana;Utvditi prisustvo pušačkih navika u odnosu na godine i pol ispitanika
Metodologija: Prikaz rada i obrađenih polaznika u SOP-u tokom 2011.godine.
Zaključak: Prevencija usvajanja pušačke navike naročito kod mladih, osnovni je zadatak cele društvene zajednice. Pušačima je neophodno predočiti sve mogućnosti metoda za odvikavanje od pušenja i pružiti im podršku prilikom odvikavanja i tokom apstinencijalnog perioda.

Ključne riječi: pušenje, odvikavanje, savjetovanje, planiranje

Nastavi čitati Petodnevni program odvikavanja od pušenja