Sažetak
Generalno identitet zdravstvenog radnika definisan je u relaciji sa bolesnikom kroz pomoć i podršku.
U stanju bolesti pacijenti ispoljavaju strah, napetost, nestrpljenje, patnju, izgubljenost, te zdravstveni radnici neminovno moraju da se nose sa psihološkim stanjima svojih pacijenata. U toku profesionalne selekcije i školovanja postavlja se etička dilema vezana za osobnost zdravstvenog radnika, da bi u stanju “bolesničke krize” bio ljekovit za pacijenta odnosno, da svojim ponašanjem nikako ne pojača stanje psihološkog bola i straha. Bolest kod većine pacijenata razvije visoku osjetljivost, osjećaj ugroženosti koji otvara mnogo pitanja na koje mogu dati samo profesionalci u zdravstvu. Ovakva kontaminacija snažnim
osjećanjima kod svakog pacijenta će razviti prostor za intervencije psihološkog tipa koje treba da posjeduje zdravstveni radnik. Svakodnevno umirivanje pacijenata, ulijevanje povjerenja u profesionalizam zdravstvenih usluga, empatisanje sa emocijama pacijenata su zahtijevni zadaci koji bi zdravstveni radnici trebali da obavljaju za svakog pacijenta.
Dugoročno posmatrano postavlja se etička dilema, da li i koliko zdravstveni radnik ima psihofizičkog kapaciteta da kontrolira psihološke krize “stanja bolesti”. Odnosno, etička dilema je koliko se smije u jednom profesionalnom zdravstvenom servisu izložiti zdravstveni radnik kontaminaciji “bolesničkog stanja”, ako prihvatimo da su hospitalizacije i suočavanja sa bolestima i smrću neki od najtraumatičnijih doživljaja i događaja u životu pojedinca i porodice. Etička dilema pokriva pitanje interesa zdravlja uposlenika i kvaliteta usluga jer u samom zdravstvenom servisu nema servisa koji brine o dekontaminaciji psihološkim stanjima zdravstvenih radnika. Poseban etički problem se nameće u situacijama kada je evidentano da zdravstveni rednik nema osobine empatije za stanje bolesnika i njegove porodice i ponekad u svom “profesionalizmu” napravi dodatne povrede koje će kod pacijenta i kod zdravstvenog radnika prouzrokovati određene probleme
Nastavi čitati Suosjećanje i razumjevanje pacijenta – bioetičke dileme